Forvòrd
Un
od de maj divirtan diskrovade mi 3ivi sì de komùn odvenad
Indo-Europan lingus, wan i oprì po de pri vos, alten 16 jare,
de Dictionnaire des racines des langues indo-européennes (Vordar
de rodis Indo-Europan lingus) pa R. Grandsaignes dHauterive. Sim, nerim tale
lingas Europu1: Romaniki lingas (o Neo-latini
lingas: Itali, Franci, Espàni, Portugi, Rumàni, Oksitàni,
Katalàni
), Germàni (Doski, Engli, Nizilandi, Swedi, Dani,
Norveji
), Slavi (Rusi, Polski, Tceki, Bulgàri, Ukraini, Serbi,
Kroati, Slovèni, Slovaki
), Kelti (Gaeli, Bretoni, Kumri
),
Balti (Latvi, Lituvi), Greci, Albàni, Armèni, wim os Kurdi,
de majsan lingas in India id Iràn id un eki numar odia-mori lingus
wim Hititi (Anatolia) o Tokhari (Cini Turkestàn), vidì odtrajen
od u som odveni idioma: Indo-Europan o proto-Indo-Europan.
Trawan maj te du suntjàre, prolivan linguiste wim Antoine Meillet
id Emile Benveniste in Francia, A. Walde id J. Pokorny in Doskia, id maj novem
Marija Gimbutas, po nomo solem eke od la, av strenen ane res po restruo da
idioma su de vordari id os sintaksi nivle. Odia nu av be ni disponad vordare
Indo-Europan rodis, tramìd wen de maj kopolen sem mo so de Indogermanisches
etymologisches Wörterbuch pa Julius Pokorny.2
Se je ne fantastic te pos eke 5000 jare, vorde wim «
sol » o « mata », po nomo solem du od la, av
stajen pratikim de som odia?
Sol: i-e sâwel* (genitìv swen-*) > Lat. sol
/ solis, It. sole, Fr. soleil, Esp. Por. sol, Rum.
soare, Swe, Da, Nor. sol, Eng. sun, Do. Sonne,
Niz. zon, Rus. [solntse], Pol. slonce, Tce. slunce,
Srkr. sunce, Lit. Latvi sáule, Greci hlioV (veti [hêlios],
moderni [îlios]), Kum. haul, Bret. heol, Gael. suil
(= oeil), Alb. hül (= étoile), Sanskriti suryas,
Hindi suraj
Mata: i-e mâtêr* > Skr. mâtár,
Hin. mata, Arm. mayr, Gr. mhthr_[mêtêr], mod. Gr.
mhtera [mîtera], Alb. motrë (sesta), Lat. mater,
It. Esp. madre, Por. mãe, Fr. mère, Do.
Mutter, Niz. moeder, Eng. mother, Swe, Da, Nor. moder/mor,
Gael. mathair, Bret. mamm, Rus [mat], Tce. Pol. matka,
SrKr. majka, Lit. móte, Latvi mâte, TokhA
macar, TokhB macer.
Pur, de majsan vokore Indo-Europan lingus, usim poje spesialiste,
av nevos oren ov di komùn odvenad; po la Franci, Engli, Doski, Rusi,
Espàni, Greci staj straniori lingas tal wim Cini o Swahili, obwan in
realad lu se sesta-lingas ki tiliade komùn punte: un mozev o3e dezo
te lu se vari dialekte od Indo-Europan.
Di se wa dez R. Grandsaignes dHauterive :
« Un dez heart po kar3 in Engli, id de persòn we
ler ja vid ne stonen: Englia se u straniori land wo un usprès ne sia
wim in Francia, di stal. Kim tal videv luci, slimi id lezi is un vizev te
kar3 se de som vord in Engli, Doski, Franci, Espàni, Itali,
id po daze we kon de mori lingas, in Greci id Latini; te solem fonetiki disemide
slogan strig lege moz deto na kreo te lu se ansomi. »
Kim moz un rudavo a Europane di komùn patrierdad?
U LINGA SINTEZI.
Be som tem, de duj mijad 20i suntjàri koruvòk
in Europa a de struad Europan Unioni, uspresan u volad oblaso de haise od
pasen, breko niz de frontias, 3ivo sam. Mol spelim Europane inizì prago
sio de slogan keste:
« Ka av nu in komùn ? » « Esìst je un Europan
indentid ? »
Vaje tramenadi ov di tema vidì opren, po samp pa Edgard Morin3
in hi bib Penser lEurope. He dik te, obte de glodi were ni històri,
tale gren kulturi, arti, meni, politiki muvade sì intra-Europan. Pur,
Edgard Morin vok ne ov linga. Indèt, kim moz un uvepaso di varid,
di lingu murfivad we det de ricad Europu? Ki un anmozli ruvenad
a de primitìv Indo-Europan?
Kim ruvoko a de gresan nud a komunizad intra Europane we, in futùr,
ve kogono maj id maj molvos?
In di prospèk, Uropi genì. Uropi se u linga sintezi,
da sin te po jaki vord, jaki struktùr de lingu, je sfor
mako de sintèz intra de odveni Indo-Europan rod be un zat, id de kotemi
vorde odtrajen (o ne) od ja, be alten zat.
Privezi faktòre se 1) de molvosi uzad u rodivordi su
tal de Indo-Europan aria, 2) de slimid gramatiki strukturis
wen un moz findo in de prosàn Europan lingas.
Po eki vorde de task sì relativim lezi: po samp de vorde «
sol » id « mata »* se maj o min de aritmetiki
midad de subeziten termis. (* De fendad -a po femin se mol disspanen,
3ate un find ja os in alten lingas aròn Midimàr wim Arabi id
Hebràj.)
Po alten vorde, de task se maj koplizen: eke komùn rode av kotalim
disvanen in de moderni Europan lingas: po samp : i-e ekwos* = kwal
> sanskriti áçvas, Greci hippos, Lat. equus,
Gauli epos (we rest in Gaeli: each sinan kwal id in Bretoni
id Kumri: ebeul, ebol, sinan kwalit, in Espàni yegua
sinan kwala) vidì replasen pa mol vari terme talia alten:
Hindi ghorâ, moderni Greci àlogo, It. cavallo,
Fr. cheval, Do Pferd, Eng. horse, Da. hest, Rus.
lochad, SrKr. konj, Bret. march, Latvi zirgs,
Arm. tzi.
Uvedà, de kotemi Europan vorde moz veno od vari Indo-Europan rode,
wim je se de kaz po vod
i-e wódr / wedor* > Skr. udán, Gr. hudôr,
Alb. ujë, Do. Wasser, Eng. Niz. water, Swe. vatten,
Da. vand, Gael. uisce, Lit. vanduõ, Latvi ûdens,
Rus, Tce. SrKr. voda, Pol. woda, id os Lat. unda, It.
Onda, Fr. onde; ba Latini aqua > It. acqua,
Esp. agua, Rum. apä, Fr. eau, ven od un alten rod
akwâ* sinan vod, riv.
Zi os, uscepo sì relativim slimi: de vorde odtrajen od wódr*
se mol maj numari, sim Uropi vod.
Pos molvosid, de slimid gramatiki formis se u vezi kritèr. Po samp,
tale moderni Europan av un infinitìv usim Greci; poje av un infinitìv
ki prepozisione wim Engli (to have, to speak) o Rumàni
(a avea, a vorbi). Un moz bespeko de tendad, cevim in Germàni
lingas id subetàl in Engli, a minizo de numar, id o3e
apdeto personi fendade (po samp: Eng to go > go/goes
in prosàn, id went po tale persone in pasen), wa sin u kospekli
slimizad: in Uropi: skrivo > skriv po tale persone in prosàn,
skrivì in pasen.
Di slimid vid os finden in de fonemi struktùr de rodivordis id in li
usvòk. Uropi vorde do3 vido lezim usvoken pa de grenes
mozli numar Europanis. De Uropi rodivòrd av u mol slimi fonemi struktùr
wim kozòn-vokàl-kozòn (k-v-k), po samp: sol,
vod, lun, foj , man, o (kk-v-k) : trup, krob, kluz,
o (k-v-kk) : vark, sort, kolb, we det lezi de struad koseten
vordis wim lunilùc, soliràl, vodiplànt, drovifòj,
manivèst, i.s.p
Di eke sampe dik no in ka prospèk Uropi vidì kreaten: in de
ruspèk a de komùn rode id a d Europan gramatiki forme, we vidì
uscepen slogan li slimid id li intranationid
po
pomozo a de grenes numar Europanis o moldi poliktanis4
komunizo ki unaltem ki de grenes lezid
Joël Landais
Ustraje od de forvòrd a de bibit Uropi
se un intranasioni linga
1 Usim Baski, Hungàri, Fini, Estoni id de Kaukazi lingas
2 A Francke AG Verlag, Bern, 1959. Vize os in Franci : X Delamarre, Le vocabulaire indo-européen, Maisonneuve, Paris, 1984
3 Edgard Morin, Penser lEurope, Gallimard, Paris, 1987
4 Usia Europa, Indo-Europan lingas vid voken in India, Iràn, Amerika (Engli, Espàni, Portugi, Franci) id se os ofisial lingas in mole Afrikan lande (Engli, Franci, Portugi)